Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti
Preventivni pregledi za četverogodišnjake
Probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka je najpouzdaniji za otkrivanje slabovidnosti s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97 % svih anomalija oka.
Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti će se provoditi na sljedeći način:
• četverogodišnja djeca dobit će poštom na kućne adrese pozivno pismo (s detaljnim informacijama o programu) i pozivnicu (s navedenim vremenom, datumom i mjestom oftalmološkog pregleda).
• Ukoliko se nakon obavljenog preventivnog pregleda kod djeteta postavi sumnja na slabovidnost, dijete će se uputiti na daljnju obradu.
Ukoliko niste u mogućnosti odazvati se u zakazanom terminu, zahtjev za izmjenu termina možete poslati isključivo putem e-maila: slabovidnost@hzjz.hr u kojem je potrebno navesti podatke s pozivnog pisma.
Za dodatne informacije o programu, molimo javite se na info-telefon
radnim danom (9-15h): 0800-8448.
Više o programu možete pročitati na internetskoj stranici: https://www.hzjz.hr/slabovidnost/
Pozivamo Vas da dovedete svoje dijete na preventivni probirni pregled sukladno vremenu i mjestu.
Testiranje vida Vašeg djeteta je dobrovoljno i donosi Vašem djetetu doživotnu korist. Pozivamo Vas da uključite Vaše dijete u Program i time pridonesete zdravlju djeteta.
NA PREGLED JE POTREBNO DONIJETI ZDRAVSTVENU ISKAZNICU DJETETA.
ZA OVAJ PREGLED NIJE POTREBNA UPUTNICA.
Što je slabovidnost?
Slabovidnost ili ambliopija je najčešće oštećenje vida u djece (vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta) i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku, bez prisutne vidljive bolesti oka, zbog čega se djeca u pravilu ne žale na smetnje vida.
Oko je organ koji prima svjetlosne podražaje, a stvarna slika svijeta kojeg gledamo oblikuje se u vidnome dijelu mozga. Oko i dio mozga zadužen za vid se po rođenju nastavljaju razvijati.
Uzrok razvijene slabovidnosti nije u oku, već u mozgu, tj. izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga. Ako je ulaz svjetlosti u oko spriječen (primjerice zbog spuštene vjeđe) ili je svjetlosni podražaj nedovoljan, izostat će pravilan razvoj vidnog dijela mozga.
Razvoj vidnoga dijela mozga gotovo u cijelosti završava u sedmoj godini života djeteta.
Opisana dugotrajna posljedica slabovidnosti je povećan rizik razvoja sljepoće i invaliditeta, a slabovidnost može utjecati i na promjenu svijesti o sebi te utjecati na kasniji psihološki razvoj djeteta.
Ako se slabovidnost ne liječi u ranom razdoblju razvoja života djeteta, slabovidno oko neće nikada više moći povratiti dobar vid. Štoviše, oko može postati i funkcionalno slijepo jer je nakon sedme godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom završen.
Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti
Svjetska zdravstvena organizacija je definirala kriterije koje određena bolest mora zadovoljiti da bi se uspostavilo opravdano provođenje programa probira u zajednici u medicinskom i ekonomskom smislu. U predškolskoj dobnoj skupini samo dvije bolesti zadovoljavaju navedene kriterije: slabovidnost i oštećenje sluha. Probir na oštećenje sluha je u Republici Hrvatskoj odavno uvriježena javnozdravstvena mjera, koja se rutinski obavlja već u rodilištima neposredno po rođenju djeteta, a probir na slabovidnost je jedan od osnovnih ciljeva Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Republici Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine ministar zdravstva donio odluku o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.
Cilj ovog programa je smanjiti prevalenciju slabovidnosti na manje od 1 % otkrivanjem bolesti u ranoj dobi djeteta, kako bi se pravovremeno započelo liječenje i nastupilo izlječenje, čime se poboljšava kvaliteta života pojedinca.
Ministarstvo zdravstva je nadležno za provedbu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti te je imenovalo stručnjake u Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti. U provedbi programa sudjeluju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Referentni centar za dječju oftalmologiju i strabizam te zdravstveni radnici iz područja oftalmologije koji provode preventivne preglede za djecu u dobi od četiri godine.
Koordinatoricom za provedbu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti imenovane su izv. prof. dr. sc. Mirjana Bjeloš, dr. med., Klinička bolnica „Sveti Duh“ i Vesna Štefančić Martić, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
BORAVAK NA ZRAKU
Djeca na vanjskom prostoru (veća površina) mogu bolje i više zadovoljiti svoju potrebu za kretanjem i slobodom. U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima (sobe dnevnog boravka, hodnici i sl.) djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali i drugih bolesti. Zbog toga ih treba svakodnevno i redovito izvoditi na svježi zrak i do dva puta dnevno.
Dužina boravaka djece na otvorenom zavisi od više faktora, jedan od njih je i dob djeteta. Preporuča se različito vrijeme dužine boravka na otvorenom prostoru i to od 30, 4o do 60 minuta, zavisno o temperaturi zraka i dobi djeteta, s pretpostavkom da se djeca kreću i da su aktivnosti organizirane i nadzirane. Temperatura zraka sa minus predznakom nije i ne smije biti kontraindikacija za boravak djece na otvorenom, dapače, ali uz adekvatnu pripremu djece, odgojitelja i roditelja. Djeca mogu i trebaju boraviti na otvorenom (dvorište, terasa) u svim vremenskim uvjetima tj. kada je oblačno, sunčano, kišovito , kada pada snijeg i kada su niske temperature. Iznimno se ne preporuča boraviti vani kada je jako vjetrovito i maglovito.
Preuzmite i pročitajte cijeli tekst u pdf-u:
Boravak djece na zraku tijekom zime
PREPORUKE O BORAVKU NA ZRAKU - NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ''DR. ANDRIJA ŠTAMPAR''
Nastavno na općenite zdravstvene preporuke, a s obzirom da su djeca jedna od osjetljivijih skupina građana, želimo naglasiti da nije zabranjen boravak na otvorenom prostoru. Zbog prekoračenih vrijednosti lebdećih čestica, koje su uobičajene za ovo doba godine, dane su preventivne preporuke za smanjenje eventualnih rizika po zdravlje. Preporučuje se izbjegavanje dugotrajnijeg boravka na otvorenom.
Zdravstvene preventivne preporuke izdaju se i u slučajevima povišenih vrijednosti UV indeksa, niskih i visokih temperatura zraka, nepovoljnih biometeoroloških prilika te povišenih koncentracija alergene peludi u zraku u svrhu informiranja građana, kako bi svoje dnevne aktivnosti prilagodili trenutnim uvjetima okoliša.
U slučaju potrebe za dodatnim postupanjem, upute se objavljuju na mrežnim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ (www.stampar.hr) i Grada Zagreba (www.zagreb.hr).
PRAVILNA PREHRANA
Pravilna prehrana osigurava psihofizički razvoj svakog djeteta i jedna je od osnovnih uvjeta za normalan rast i razvoj u dječjoj dobi.Temelji zdrave prehrane koje djeca apsorbiraju u ranom predškolskom dobu rezultirat će konzumiranje pravilne prehrane u kasnijoj životnoj dobi.
Prema Nacionalnom udruženju za:sport, prehranu i fizički razvoj(2022), predškolska dob je idealna za uspostavu zdravog i aktivnog načina života, jer prehrambene navike i navike ponašanja puno lakše se mijenja u djece nego u odrasloj životnoj dobi.
U Dječjem vrtiću Zapruđe na inicijativu Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu Grada Zagreba, od početka 2017. godine provodi se projekt: „Imam pravo jesti zdravo”. Uz gradski ured za:obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, projektu su se priključili:NZZJ dr. Andrija Štampar i prehrambeno tehnološki fakultet u Zagrebu čiji su stručnjaci zajedno izgradili jedinstvene jelovnike za dječje vrtiće Grada Zagreba.
Posebno se daje važnost sezonskom voću i povrću. S toga pri planiranju obroka u Dječjem vrtiću Zapruđe osigurava se svježa hrana, svježe voće(naranđe, banane,jabuke, kivi) i povrće (cikla,kupus, matovilac, radič, svježa paprika) i prirodno cijeđeni sokov
Pravilna prehrana u vrtiću osigurava se redovnim brojem obroka u skladu s preporučenim količinama energetskih i prehrambenih tvari. U Dječjem vrtiću Zapruđe, primjenjuju se četiri sezonska jelovnika:(proljetni, ljetni,jesenski i zimski). Svaki tjedan se izrađuje jelovnik koji se nalazi na oglasnoj ploči vrtića i vrtićkoj web stranici.
Tijekom boravka u vrtiću svakom djetetu su omogućena četiri obroka u koje spada:zajutrak, doručak,ručak i užina. Time je zajamčeno 75% dnevnih potreba za energijom, makronutrijentima(bjelančevine, masti i ugljikohidrati) i mikronutrijentima kao što su vitamini i minerali. Preostalih 25% preporučenog dnevnog unosa energije i hranjivih tvari djetetu treba osigurati kod kuće.
U Dječjem vrtiću Zapruđe provodi se ispravnost prehrane po HACCP planu. Od strane ZZJZ provodi se provjera mikrobiloške čistoće hrane najmanje četri puta godišnje.U predškolskoj dobi odgojnoobrazovne ustanove skrbe o vrlo osjetljivoj populaciji, s toga je nužno važnost provođenja mjera koje proizlaze iz zakonskih propisa i određuju postupanja zdravstvene zaštite svakog djeteta, higijene i pravilne prehrane.
